En Primeur 2020, prvi deo: Godina kontrasta

Reč po kojoj ćemo pamtiti vinogradarsku godinu 2020 je "rano", kaže Sonja Stojić koja je za Vino & Fino sabrala utiske i saznanja o ovogodišnjoj en primeur sezoni u Bordou

en primeur 2020, prvi deo godina kontrasta
“We are presenting our new vintage 2020 Chateau Haut-Bailly, as you are still unable to travel we are coming to you!” pisalo je u pismu koje sam dobila zajedno sa uzorcima vina berbe 2020. iz ove kuće. Potom je na moju adresu stiglo još 40 različtih vina iz Bordeaux-a. Ushićenje da ću, uprkos svim preprekama za putovanje, ipak probati novu berbu en primeur, navelo me je da podelim utiske i saznanja kroz tekstove na Vino & Fino platformi. Prvi od njih upravo je ispred vas, a u njemu ću dati klimatski pregled berbe 2020.

Glavni izvor za nformacije u članku bio je sajt Udruženja vinara Bordoa (Union des Grands Crus de Bordeaux).

’RANO’ – REČ PO KOJOJ ĆEMO PAMTITI 2020.

Ciklus rasta vinove loze bio je sličan kao u 2016, 2018 i 2019. u smislu vlažnog proleća za kojim je usledilo toplo, suvo leto, a zatim i topla, suva berba. Ono po čemu ćemo pamtiti 2020. je reč rano. Otvaranje pupoljaka je krenulo poslednje nedelje marta, dve, tri nedelje ranije nego što je uobičajno, usled umerenih temperatura u februaru i martu. Toplo vreme i kišne oluje pogodovale su rastu vinove loze tokom aprila, pa se cvetanje dogodilo sredinom maja, desetak dana pre dvadesetogodišnjeg proseka. Zbog visokih julskih temperatura grožđe je promenilo boju oko 20. jula što je 6 dana ranije, takođe od dvadesetogodišnjeg proseka. Berba belih sorti počele su 20. avgusta što je čak 10 dana pre nego u 2019. Berba crnih sorti završena je prvih dana oktobra, takođe 10 dana ranije od decenijskog proseka.

ZIMA 2019/2020

Kao i prethodne godine, zima je bila blaga. Počela je obilnim kišama novembra i decembra 2019. Niske padavine i temperature, koje su retko bile u minusu, obeležile su januar i februar. Prosečne temperature od decembra do maja bile su oko 2°C više iznad tridesetogodišnjeg proseka. Februarske temperature bile su 3,5 °C iznad desetogodišnjeg proseka. Upravo zbog toga prvi pupoljci pojavili su se par nedelja ranije nego što je to uobičajno. Vreme se promenilo tokom prve dve nedelje marta kada su nastupile kiše praćene olujnim vetrovima. Kumulativno, padavine tokom marta bile su 58% iznad proseka.

PROLEĆE

Oko 20. marta vreme se razvedrilo, temperature su dostizale i do dvadeset stepeni. Lepo vreme nastavilo se i u aprilu, koji je bio treći najtopliji april u poslednjih 50 godina (odmah posle aprila 2007. i 2011.), što je rezultiralo brzim rastom vinove loze. Tek tokom poslednjih deset dana ovog meseca vreme se pogoršalo kada su nastupile kiše. Bilans aprila je 34% padavina više iznad aprilskih proseka. Kiše su se nastavile i u maju, negde praćene i gradom. Treće nedelje maja vreme se poboljšalo, temperature su tokom 16 dana maja bile iznad 25°C što je uvrstilo maj 2020. kao četvrti natopliji u poslenjih 75 godina (2011,1999, 1989). Ovi uslovi ubrzali su rast vinove loze, te su cvetovi bili vidljivi već od sredine maja, otprilike deset dana ranije od dvadesetogodišnjeg proseka.

Jun su obeležili hladni dani. Prosečne junske temperature bile su niže od proseka, padavina je bilo više, dok je sunčanih sati bilo čak 148 manje. Zbog svega toga rast loze je usporen, a pojava peronospore je dovela do velikih gubitka useva na određenim parcelama.

LETO

Tek poslednje nedelje juna letnji uslovi su zahvatili regiju Bordoa. Od 18. juna nastupila je suša koja će trajati sve do 11. avgusta. Od 18. jula temperature su prelazile 30°C, a vrhunac je bio 30. jula kad je bilo 39°C. Srećom, noći su bile prohladne. Temperaturne razlike između dana i noći štitile su vinograde od toplotnog šoka. Prve bobice promenile su boju oko 20. jula, dok se pravi šarak desio poslednjih dana jula, što je oko 6 dana ranije od dvadesetogodišnjeg proseka.
Nedostatak kiše tokom letnjeg perioda najbolje su podnele one apelacije čiji su vinogradi na glinenom i krečnjačkom zemiljištu, to je zemljište sposobno da pravi rezerve vode. Stoga, najbolje su prošli Pomerol i Sen Emilijon, kao i Sen Estef, takođe, zbog određenog procenta gline u zemlji. Najveće posledice suše osetili su oni vinogradi na kojima je zasađena mlada loza, zbog plitkih korena.

Od 12. do 15. avgusta kišne oluje različitih intenziteta zahvatile su regiju Bordoa dajući lozi predah. Najviše padavina zabeleženo je u Medoku, oko 110mm, a u komuni Pujak čak 115mm, dok je najmanje zabeleženo na desnoj obali i to u Sen Emilijonu sa 45mm. Nakon olujne pauze toplo vreme se nastavilo tokom celog avgusta, a kiša je samo još jednom pala i to poslednjeg vikenda u avgustu.

BERBA

Bele sorte obrane su u poslednjoj dekadi avgusta i prvih dana septembra. Kiša poslednjeg vikenda u avgustu donela je zahlađenje, pa je tako kraj avgusta bio za oko 2°C hladniji od sezonskog proseka. Prohladne noći obezbedile su odlične uslove kako za berbu belog grožđa, tako i za sazrevanje crvenih sorti. Najranije je sazreo sovinjon blan u Soternu, gde je berba počela oko 14. avgusta, dok je u Gravu i Pesak Leonjanu počela 20. avgusta, desetak dana ranije nego 2019. godine. Semijon je obran poslednjih dana avgusta.

Prva polovina septembra bila je sunčana i bez padavina (što se nije desilo od 1958. godine). Posledica toga je koncentracija sokova u grožđu, te su se zapremine bobica smanjile, na kraju berbe iznosile su u proseku samo 1 gram. Ipak, ovi klimatski uslovi bili su idealni za merlo, pa je tako berba započeta krajem prve nedelje septembra i trajala je otprilike dve nedelje.

Iako je septembar bio rekordno topao, noći su bile prohladne, povoljne za sporo sazrevanje i sintezu antocijanina u kaberne sovinjonu. Nakon 20. septembra temperature su dramatično pale. 26. i 27. bile su rekordno niske, maksimalne temperature tih dana bile su samo 12°C. Takođe, povremene kiše počele su da brinu vinare. Ipak, i kaberne sovinjon je obran u odličnom stanju, u prozoru od nekoliko vedrih dana krajem septembra i početkom oktobra.

Što se tiče desertnih vina, da bi bila velika, potrebni su im naizmenični periodi kiše pogodnih za širenje botritisa i suvog toplog vremena za koncentraciju šećera u grožđu. Nažalost, iako je grožđe bilo savršeno zrelo krajem avgusta, razvoj botritisa bio je odložen usled nedostatka kiše prve polovine septembra, dok su česte padavine u drugoj polovini meseca sprečile porast šećera, što je dovelo do niskih prinosa. Grožđe je obrano sredinom oktobra tokom par lepih sunčanih dana ipak u odličnom stanju.

ŠTA MOŽEMO DA OČEKUJEMO OD BERBE 2020?

2020. godinu ćemo pamtiti… znate već kako. Deluje, međutim, da ćemo narednim decenijama u vinima berbe 2020. iz Bordoa zaista uživati.

Bila je ovo godina kontrasta. Mogli bismo reći da je 2020. bila kišna godina, jer je padavina statistički od marta do septembra bilo više nego bilo koje druge godine u poslednjoj deceniji. Mogli bismo reći da je ovo bila i sušna godina jer tokom leta padavina nije bilo čak 54 dana u kontinuitetu. Pisala sam već o uticaju globalnog zagrevanja na berbu 2018, a ono je evidentno obeležilo i 2020. Proizvođači su morali da prilagode i usavrše svoja znanja ovim okolnostima, naročito u smislu vinogradarskog menadžmenta donošenja odluka. Belo grožđe za suva vina, kao i merlo, obrani su u savršenom stanju, dok su kaberne sovinjon i belo grožđe za desertna vina varirali od apelacije do apelacije, od šatoa do šatoa. Bobice grožđa bile su najmanje u protekloj deceniji, ali jednako slatke kao i 2019, viših koncentracija antocijanina i tanina, usled čega zaključujem da možemo očekivati dobru taninsku strukturu i pregršt voćnih aroma. Naročito dobra vina očekujem da ću narednih dana probati iz onih apelacija gde je merlo dominantna sorta.

Bila je ovo i godina niskih prinosa. Niski prinosi nisu bili rezultat kasnog i mestimičnog cvetanja, kao npr. 2007. i 2011, već : 1) usled plesni koja se pojavila u nekim vinogradima u mesecu junu zbog kiša; 2) zbog stresa koji je loza doživela tokom 54 dana suše tokom leta i 3) izrazito toplo vreme tokom septembra (oko 30 °C) uticalo je na smanjenje bobica i soka u njima. Ovo je manje uticalo na vinograde zasađene na glinenom tlu, pa ću tako ponoviti još jednom: naročito dobra vina očekujem da ću narednih dana probati iz onih apelacija gde je merlo dominantna sorta.

Da li je moje zaključivanje ispravno, saznaćemo već u toku sledeće nedelje kada ću probati sva 43 uzorka vina koja sam dobila.
Vino & Fino je magazin koji se bavi vinom, vinskom i gastronomskom kulturom u Srbiji i regionu. Postoji od 2011. godine, štampa se u 11 000 primeraka i distribuira besplatno restoranima, vinotekama, hotelima, kafićima i vinarima u Srbiji, BiH i Crnoj Gori, menadžerima i direktorima većih kompanija, kao i ljubiteljima vina i finih stvari. Magazin okuplja vinske stručnjake iz Srbije i regiona, uz značajnu saradnju sa nekim od najvećih svetskih imena iz oblasti vinske kulture i gastronomije.
🡅
×